Analiza rezultata po dobnim skupinama, različitim duljinama utrke i spolu na Mallorca 312 (2025.)
Malo konteksta (i blage neugode)
Prošlog travnja vozio sam Mallorca 312, 312 kilometara preko planina Mallorce, događaj koji privlači neke od najjačih amaterskih biciklista u Europi. U ranim sam tridesetima, što bi me, prema podacima koje ću ovdje prikazati, trebalo smjestiti negdje blizu vrhunca ljudske izdržljivosti. Dobna skupina 30-39 u ovom je skupu podataka najbrža desetogodišnja kategorija nakon malobrojne U20 skupine. Fiziološki gledano, trebao bih biti u najboljim godinama.
Završio sam za 13 sati.
Točnije, 13 sati svrstava me u 61. percentil moje dobne skupine, što znači da me 39 % mojih vršnjaka u tridesetima nadmašilo. Još zabavnije, moja prosječna brzina od 24,0 km/h sporija je od prosječnog muškarca u skupini 50-59 godina (24,75 km/h) i gotovo identična prosjeku muškaraca 60-69 (24,60 km/h). Statistički gledano, vozio sam kao prosječni 65 godišnjak, nadam se da to više govori o impresivnoj spremi starijih sportaša izdržljivosti nego o meni.
Trenutačno sam u završnoj fazi priprema za izdanje 2026., gdje ciljam vrijeme od 11 sati. To bi me smjestilo među najboljih 20 % moje dobne skupine, uz prosječnu brzinu od 28,4 km/h, osjetno iznad grupnog prosjeka od 25,4 km/h. Hoće li noge surađivati, drugo je pitanje. No u međuvremenu sam detaljno proučio kompletne rezultate kako bih bolje razumio što dob doista čini performansama na ovakvim događajima, jer službena struktura dobnih skupina otvara neka pitanja na koja podaci mogu dati vrlo konkretne odgovore.
Uvod
Većina utrka dijeli sudionike u desetogodišnje dobne skupine: 20-29, 30-39, 40-49 i tako dalje. Sustav je jednostavan i administrativno praktičan. No je li uistinu ispravan? I opravdavaju li razlike u performansama granice koje smo postavili?
Mallorca 312 (2025.) nudi rijetko bogat skup podataka za ovakvu analizu: tri duljine utrke (167 km, 225 km i 312 km), ukupno 7.781 finišer te potpune podatke o datumu rođenja i spolu za svakog sudionika. Analiza u nastavku promatra rezultate po dobnim skupinama na sve tri distance, uspoređuje obrasce kada se podaci objedine te ispituje što se događa kada unutar svake skupine odvojimo muškarce i žene.
Ključno pitanje je jednostavno: odražavaju li desetogodišnje dobne skupine stvarne prijelome u performansama ili su neke granice zapravo proizvoljne? Podaci sugeriraju da samo jedna desetogodišnja granica dosljedno prolazi provjeru: 50 godina.
Tri udaljenosti
Prije usporedbe dobnih skupina, vrijedi primijetiti nešto naizgled paradoksalno u sirovim prosjecima brzine:
| Udaljenost | Ukupno finišera | Prosječna brzina (sve dobi, muškarci) |
|---|---|---|
| 167 km | 4.172 | 22,1 km/h |
| 225 km | 1.972 | 22,6 km/h |
| 312 km | 2.633 | 25,4 km/h |
Vozači na 312 km u prosjeku su brži od onih na 167 km. Riječ je o efektu selekcije: najdužu dionicu biraju iskusni i vrlo trenirani biciklisti, dok je 167 km pristupačnija i privlači širu i raznolikiju skupinu sudionika.
Važno je primijetiti dvije vrste razlika u brzini u ovom skupu podataka. Razlike između utrka prvenstveno su rezultat samoselekcije, tko odlučuje voziti 312 km, i ne govore ništa o utjecaju dobi na performanse. S druge strane, razlike unutar iste utrke, među dobnim skupinama, nešto su sasvim drugo: one odražavaju razlike među sportašima koji su vozili istu distancu, istog dana. Upravo su ti obrasci unutar utrke relevantan signal, i, kao što je vidljivo, iznenađujuće su dosljedni na sve tri distance.
Performanse po dobnim skupinama na tri distance
167 km
| Dobna skupina | Finišeri | M prosj. brzina | Ž prosj. brzina | M prosj. vrijeme | Ž prosj. vrijeme |
|---|---|---|---|---|---|
| U20 | 29 | 26,41 km/h | 21,26 km/h | 6h34m | 7h51m |
| 20-29 | 220 | 23,44 km/h | 21,82 km/h | 7h21m | 7h45m |
| 30-39 | 611 | 22,88 km/h | 20,84 km/h | 7h30m | 8h09m |
| 40-49 | 930 | 22,33 km/h | 20,19 km/h | 7h38m | 8h23m |
| 50-59 | 960 | 21,50 km/h | 19,67 km/h | 7h53m | 8h36m |
| 60-69 | 374 | 21,08 km/h | 19,46 km/h | 8h02m | 8h40m |
| 70+ | 49 | 20,68 km/h | 20,05 km/h | 8h09m | 8h19m |
Na 167 km vidi se najravnomjerniji, gotovo linearan pad performansi. Svako desetljeće donosi pad od otprilike 0,5-0,8 km/h kod muškaraca. Uz gotovo 1.000 sudionika u skupinama 40-49 i 50-59, prosjeci su statistički vrlo stabilni.
225 km
| Dobna skupina | Finišeri | M prosj. brzina | Ž prosj. brzina | M prosj. vrijeme | Ž prosj. vrijeme |
|---|---|---|---|---|---|
| U20 | 12 | 22,88 km/h | 19,08 km/h | 9h53m | 11h47m |
| 20-29 | 119 | 23,16 km/h | 22,08 km/h | 9h53m | 10h17m |
| 30-39 | 430 | 23,25 km/h | 21,88 km/h | 9h51m | 10h22m |
| 40-49 | 598 | 22,57 km/h | 21,62 km/h | 10h06m | 10h32m |
| 50-59 | 613 | 22,14 km/h | 21,01 km/h | 10h16m | 10h46m |
| 60-69 | 190 | 21,69 km/h | 22,62 km/h * | 10h27m | 10h02m * |
| 70+ | 10 | 21,09 km/h | 24,01 km/h * | 10h40m | 9h22m * |
* Vrlo mali uzorak žena (16 u skupini 60-69, 1 u 70+). Riječ je o efektu selekcije, ne o stvarnom preokretu u performansama (vise u poglavlju o spolu).Na 225 km vidljiva je zanimljiva “kompresija” u rasponu 20-39 godina: prosječne brzine muškaraca gotovo su identične (23,16 naspram 23,25 km/h). Blagi “preokret”, gdje su tridesetogodišnjaci minimalno brži od dvadesetogodišnjaka, unutar je normalnih varijacija s obzirom na veličinu uzorka i potvrđuje da su te dvije skupine praktično u istom rangu po performansama.
312 km
| Dobna skupina | Finišeri | M prosj. brzina | Ž prosj. brzina | M prosj. vrijeme | Ž prosj. vrijeme |
|---|---|---|---|---|---|
| U20 | 10 | 26,75 km/h | – | 11h44m | – |
| 20-29 | 205 | 25,90 km/h | 24,54 km/h | 12h11m | 12h47m |
| 30-39 | 651 | 25,70 km/h | 24,57 km/h | 12h17m | 12h46m |
| 40-49 | 869 | 25,61 km/h | 24,60 km/h | 12h19m | 12h47m |
| 50-59 | 730 | 24,75 km/h | 23,29 km/h | 12h42m | 13h25m |
| 60-69 | 163 | 24,60 km/h | 22,70 km/h | 12h45m | 13h44m |
| 70+ | 4 | 25,92 km/h | – | 12h14m | – |
Podaci s 312 km najjače potkrepljuju potrebu preispitivanja desetogodišnjih skupina. Muške skupine 20-29, 30-39 i 40-49 razlikuju se za samo 0,20 i 0,09 km/h. Cijeli raspon od 20 do 49 godina pokriva tek 0,29 km/h razlike. A zatim dolaze pedesete i donose pad od 0,86 km/h u jednom koraku. Pad ulaskom u pedesete gotovo je deset puta veći od pada ulaskom u četrdesete. Upravo taj omjer, a ne samo smjer promjene, čini granicu na 50 godina jasno drugačijom od ostalih.
Usporedba među utrkama: ponavlja li se obrazac?
Ako prosječne brzine (km/h) muškaraca pogledamo usporedno na sve tri udaljenosti:
| Dobna skupina | 167 km (M) | 225 km (M) | 312 km (M) | 167 km (Ž) | 225 km (Ž) | 312 km (Ž) |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 20-29 | 23,44 | 23,16 | 25,90 | 21,82 | 22,08 | 24,54 |
| 30-39 | 22,88 | 23,25 | 25,70 | 20,84 | 21,88 | 24,57 |
| 40-49 | 22,33 | 22,57 | 25,61 | 20,19 | 21,62 | 24,60 |
| 50-59 | 21,50 | 22,14 | 24,75 | 19,67 | 21,01 | 23,29 |
| 60-69 | 21,08 | 21,69 | 24,60 | 19,46 | 22,62 * | 22,70 |
Dvije su stvari dosljedne svakoj udaljenosti:
- Prijelaz s 30-39 na 40-49 je malen. Ni na jednoj udaljenosti pad prosječne muške brzine između ta dvadesetljeća ne prelazi 0,68 km/h. Na 225 km čak dolazi do obrata od +0,09 km/h.
- Prijelaz s 40-49 na 50-59 najveći je pojedinačni korak u svakoj utrci. Na 167 km: -0,83 km/h. Na 225km: -0,43 km/h. Na 312 km: -0,86 km/h.
Detaljnije: petogodišnje skupine
Desetogodišnje kategorije skrivaju varijacije unutar svakog raspona. Kada muškarce na 312 km podijelimo u petogodišnje skupine, dobivamo potpuniju sliku:
| 5-godišnja skupina | Finišeri | prosj. brzina (km/h) |
|---|---|---|
| 20-24 | 44 | 26,04 |
| 25-29 | 161 | 25,64 |
| 30-34 | 312 | 25,66 |
| 35-39 | 339 | 25,58 |
| 40-44 | 414 | 25,61 |
| 45-49 | 455 | 25,47 |
| 50-54 | 446 | 24,82 |
| 55-59 | 284 | 24,49 |
| 60-64 | 130 | 24,73 |
| 65-69 | 33 | 24,05 |
Od 30. do 49. godine, raspon od punih 20 godina, prosječna brzina pada za svega 0,19 km/h. U praktičnom smislu, ti su sportaši u istom performansnom razredu. Ono što ova tablica jasno pokazuje jest da stvarna krivulja performansi nije ravnomjeran, linearan pad. Ona je plato nakon kojeg slijedi nagli korak naniže. Ta razlika je važna: linearan pad opravdavao bi jednako raspoređene desetogodišnje kategorije; plato pa “litica” to ne opravdava. U praksi, vaš 49-godišnji suparnik vjerojatno je još uvijek u istoj utrci kao i vi. Vaša 51-godišnja verzija možda više nije.
Raspon unutar jednog desetljeća također raste s dobi na mjerljiv način. Razlika između prve i druge polovice desetljeća, primjerice između 30-34 i 35-39, ili između 50-54 i 55-59, povećava se s 0,08 km/h u tridesetima na 0,33 km/h u pedesetima, što je četverostruko povećanje. 50-godišnjak i 59-godišnjak nisu u istom natjecateljskom razredu; podaci kvantificiraju kolika je ta razlika.
Razlike između spolova po dobnim skupinama
Konzistentna razlika
Ako objednimo sve finišere sa sve tri utrke, prosječna razlika u brzini između muškaraca i žena iznosi:
| Dobna skupina | M prosj. brzina | Ž prosj. brzina | Razlika km/h | Žene sporije za |
|---|---|---|---|---|
| 20-29 | 24,36 | 22,60 | 1,76 | 7,2 % |
| 30-39 | 24,14 | 21,86 | 2,28 | 9,5 % |
| 40-49 | 23,64 | 21,45 | 2,19 | 9,3 % |
| 50-59 | 22,75 | 20,48 | 2,27 | 10,0 % |
| 60-69 | 22,09 | 20,44 | 1,65 | 7,5 % |
Razlika među spolovima iznenađujuće je stabilna kroz dobne skupine i kreće se između 7 % i 10 %. To je u skladu s tipičnim rasponom od 8-12 % koji se bilježi u treniranim populacijama sportova izdržljivosti poput maratona i dugog triatlona. Fiziološki gledano, razlika u aerobnom kapacitetu između treniranih muškaraca i žena relativno je konstantna i ne širi se niti sužava značajno s dobi među ozbiljnim natjecateljima. Razlika se ne povećava (što bi se očekivalo kad bi žene brže gubile performanse), ali se ni jasno ne smanjuje (što bi selekcijski efekti mogli sugerirati); u suštini razlika je ravna od dvadesetih do šezdesetih godina.
Ograničenja podataka
Svaka spolna analiza ovog skupa podataka dolazi s važnim upozorenjem: žene su izrazito podzastupljene, osobito na duljim dionicama.
| Udaljenost | Muški finišeri | Ženski finišeri | Udio žena |
|---|---|---|---|
| 167 km | 3.500 | 650 | 15,6 % |
| 225 km | 1.800 | 177 | 9,0 % |
| 312 km | 2.466 | 166 | 6,3 % |
Na 312 km završilo je 166 žena. Podijeljeno u sedam dobnih skupina, nekoliko ćelija ima manje od 30 osoba. Skupina 60-69 ima samo jednu žensku finišericu. Takvi uzorci nisu osnova za čvrste zaključke, zbog čega neke vrijednosti – osobito u starijim skupinama na duljim distancama, treba čitati kao ilustrativne, a ne kao pouzdane procjene. Anomalije u podacima za 225 km u skupinama 60-69 i 70+ (gdje žene ispadaju brže od muškaraca) gotovo su sigurno rezultat selekcije: nekolicina žena koje završe 225 km u šezdesetima ili sedamdesetima gotovo su po definiciji iznimne sportašice.
Tko se zapravo utrkuje?
Broj sudionika važan je za to gdje ima smisla ulagati preciznost u dizajn dobnih skupina:
| Dobna skupina | 167 km | 225 km | 312 km | Ukupno | % svih finišera |
|---|---|---|---|---|---|
| U20 | 29 | 12 | 10 | 51 | 0,7 % |
| 20-29 | 220 | 119 | 205 | 544 | 7,0 % |
| 30-39 | 611 | 430 | 651 | 1.692 | 21,8 % |
| 40-49 | 930 | 598 | 869 | 2.397 | 30,8 % |
| 50-59 | 960 | 613 | 730 | 2.303 | 29,6 % |
| 60-69 | 374 | 190 | 163 | 727 | 9,3 % |
| 70+ | 49 | 10 | 4 | 63 | 0,8 % |
Gotovo dvije trećine svih finišera u dobi je 40-59 godina. Dodamo li i tridesete, obuhvaćamo više od 80 % cijelog startnog polja. U20 i 70+ zajedno čine tek 1,5 % sudionika.
Implikacija je jasna: kategorije koje su najvažnije za natjecateljsku pravednost pokrivaju raspon od otprilike 35 do 65 godina. Upravo se ondje odvija većina dobnog nadmetanja, a upravo ondje podaci pokazuju i najveću potrebu za preciznijom podjelom, osobito oko praga od 50 godina.
Gdje sam ja (i kamo ciljam)
Da apstraktno učinimo konkretnim, ovdje je distribucija vremena završetka za muškarce 30-39 na 312 km, s označenim mojim rezultatom iz 2025. i ciljem za 2026.
Vrijeme od 13 sati smješta me u 61. percentil skupine, nisam zadnji, ali sam čvrsto u sporijoj polovici. Prosjek skupine je 12h17min. Mojih 13 sati znači 24,0 km/h, što je ispod prosjeka skupine 50-59. Cilj od 11 sati odgovara brzini od 28,4 km/h i smjestio bi me među najboljih 20 % moje dobne skupine.
To je ozbiljna razlika koju treba zatvoriti. No razumijevanje gdje se polje stvarno nalazi, i činjenica da je moja dobna skupina jedna od najkonkurentnijih, barem daje jasan cilj prema kojem treba raditi.
Stabilnost iz godine u godinu: 2024. vs 2025.
Podaci iz jedne godine uvijek mogu biti anomalija, neobično jaka konkurencija, specifični vremenski uvjeti ili neki drugi faktor. Rezultati iz 2024. na sve tri udaljenosti omogućuju provjeru: ponavlja li se opći obrazac iz godine u godinu?
Podaci za 2024. imaju jedno važno ograničenje: ne uključuju dobne skupine, pa izravna usporedba po dobi nije moguća. Usporediti se mogu ukupne prosječne brzine, rodna struktura i broj sudionika, i ta je usporedba poučna.
| Udaljenost | Finišeri 2024 | Finišeri 2025 | M prosj. brzina 2024 | M prosj. brzina 2025 | Ž prosj. brzina 2024 | Ž prosj. brzina 2025 |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 167 km | 3.291 | 3.175 | 22,04 | 22,09 | 20,33 | 20,34 |
| 225 km | 1.358 | 1.973 | 22,97 | 22,52 | 22,39 | 21,70 |
| 312 km | 2.475 | 2.633 | 25,01 | 25,35 | 24,24 | 24,34 |
Brojevi za 167 km i 312 km iznenađujuće su stabilni. Prosječna muška brzina na 167 km razlikuje se za svega 0,05 km/h između godina, praktički zanemarivo. Na 312 km razlika iznosi 0,34 km/h (oko 1,3 %), što se lako može objasniti vremenskim uvjetima, stanjem ceste ili nešto drukčijom strukturom sudionika. Ženski prosjeci jednako su stabilni.
Na 225 km vidi se veći pad prosjeka u 2025. (-0,45 km/h kod muškaraca), što se poklapa s rastom broja sudionika od 45 %(1.358 → 1.973). Veća baza prijava uključuje više rekreativaca, pa niži prosjek odražava šire i inkluzivnije startno polje, a ne promjenu uvjeta.
Trend sudjelovanja žena također je vidljiv:
| Udaljenost | Udio žena 2024 | Udio Žena 2025 | Promjena |
|---|---|---|---|
| 167 km | 15,8 % | 16,2 % | +0,4 pp |
| 225 km | 8,8 % | 9,0 % | +0,2 pp |
| 312 km | 4,6 % | 6,3 % | +1,7 pp |
Porast na 312 km je najizraženiji: s 114 na 166 žena, što je rast od 46 % u apsolutnim brojkama, upravo na distanci gdje je ženski uzorak bio najtanji.
Stabilnost prosječnih brzina kroz dvije godine znači da su obrasci po dobnim skupinama iz 2025. malo vjerojatno rezultat neke iznimne sezone. Bez podataka o datumu rođenja za 2024. nije moguće provjeriti jesu li dobne distribucije bile slične, što ostaje praznina. Ako buduća izdanja zadrže te podatke, bit će moguća prava longitudinalna analiza. Za sada je agregatna usporedba dovoljna da 2025. tretiramo kao reprezentativnu, a ne jednokratnu anomaliju.
Argument za uže dobne skupine tamo gdje je najvažnije
Kombinacija podataka o performansama i sudjelovanju jasno pokazuje potrebu za preispitivanjem standardnih desetogodišnjih kategorija.
Gdje su desetogodišnje skupine preširoke: Prijelaz 20-29 na 30-39 pokazuje minimalan pad performansi na svim distancama. Razdvajanje tih skupina stvara natjecateljske granice bez snažnog fiziološkog opravdanja.
Gdje su desetogodišnje skupine donekle opravdane: Pad s 30-39 na 40-49 malen je, ali mjerljiv, najvidljiviji na 167 km (-0,55 km/h) gdje su uzorci najveći. Zasebna kategorija 40-49 može se braniti, ali jedva.
Gdje su desetogodišnje skupine pregrube: Od 50. godine nadalje. 50-godišnjak i 59-godišnjak nisu u istom natjecateljskom razredu, a podaci to čine teško zanemarivim. Raspon unutar pedesetih četverostruko je veći nego u tridesetima. Ista logika vrijedi i za 60-69, gdje 727 finišera kroz tri distance daje čvrstu osnovu za finiju podjelu.
Struktura koja bi bolje odražavala podatke mogla bi izgledati ovako:
- Do 35 godina: malo sudionika, velika varijanca, nema hitne potrebe
- 35-44: performanse su ovdje praktički ujednačene
- 45-54: prijelazna zona; najvažnija granica koju treba pravilno postaviti
- 55-64: srednja seniorska kategorija, brojna i s jasnim razlikama
- 65+: ili 65-69 / 70+ ako brojke to dopuštaju
Takva podjela već postoji na mnogim velikim maratonima i gran fondo događajima. Podaci s Mallorca 312 daju empirijsku osnovu za istu prilagodbu i u biciklizmu izdržljivosti.
Zaključak
Na uzorku od 7.781 finišera kroz tri distance ponavlja se isti obrazac: granice na 30, 40 i 50 godina nemaju jednaku težinu. Prijelaz s 30 na 40 godina jedva je vidljiv u brojkama. Prijelaz s 40 na 50 je umjeren. Prijelaz s 50 na 60 je najoštriji lom u cijelom skupu podataka, na 312 km gotovo deset puta veći od prethodnog koraka, i pojavljuje se na svakoj udaljenosti.
Razlika između muškaraca i žena, oko 8-10 % u glavnim dobnim skupinama, stabilna je kroz dob i u skladu s onim što literatura o sportovima izdržljivosti uglavnom pokazuje, iako je sudjelovanje žena na dužim dionicama premalo za detaljniju analizu po podskupinama.
Kad bi se dobne skupine na Mallorca 312 dizajnirale isključivo na temelju empirijskih podataka o performansama, granica na 50 godina bila bi prva koja bi se povukla. Sve ostalo slijedi iz toga. Finija podjela u pedesetima i šezdesetima, gdje se odvija većina natjecateljske borbe i gdje su razlike unutar desetljeća višestruko veće nego u tridesetima, učinila bi kategorije smisleno pravednijima bez značajnog administrativnog opterećenja.
Što se mene tiče, 2026. ću ponovno stati na start s ciljem da više ne vozim tempom prosječnog 65- godišnjaka. Podaci sugeriraju da moja dobna skupina može znatno bolje. Hoću li i ja, to ćemo saznati krajem travnja.
Izvor podataka: službeni rezultati Mallorca 312, izdanje 2025. (167 km, 225 km i 312 km) te izdanje 2024. za usporedbu između godina. Analiza uključuje sve sportaše s važećim vremenom prolaza i dostupnim podacima o dobi. Ukupno analizirano: 7.777 finišera (4 isključena zbog nedostajućih podataka). Grafovi izrađeni iz sirovih rezultata pomoću Python/matplotlib alata.
